Brz tempo života donio je i velike promjene u ishrani. Roditelji sve rjeđe pripremaju obroke, a sve češće se odlučuju da jedu brzu hranu koju daju i djeci. Umjesto doručka prije izlaska iz kuće prvi obrok u velikom broju slučajeva je hrana iz pekare – burek, lisnata peciva sa kremom ili industrijskim džemom, kao i mini-pice „zalivene” čokoladnim mlijekom ili gaziranim napicima.

Pored toga što ne obezbjeđuju energiju za školske i radne obaveze, ovakvi obroci usporavaju probavu i utiču na pojavu viška kilograma, a mogu da stvore i zavisnost zbog prisustva šećera i aditiva. Lošim vijestima tu nije kraj – navikavanjem na takvu vrstu namirnica kod djece se stvara otpor prema zdravoj hrani – prvenstveno voću i povrću koje postaje neukusno, jer su receptori na jeziku naviknuti na vještačke ukuse.

Kako za „Dan” objašnjava Dušanka Lacmanović, specijalista nutricionista-dijetetičar i sanitarni inženjer iz Bara, usvajanje zdravih nutritivnih navika počinje u porodici.

- Učenje o zdravim navikama i zdravim stilovima života od malih nogu je od izuzetnog značaja – kaže Lacmanović. - Takve navike nam ostaju do kraja života, naročito kad odmalena naučimo da jedemo sve voće i povrće koje je na vrhu piramide zdrave ishrane.

Doručak je u većini slučajeva baziran na pekarskim proizvodima. Koliko lisnata tijesta iz pekare loše utiču na razvoj djece i šta majke mogu da pripreme djeci a da u isto vrijeme budu sigurne da su im dale zdrav doručak?

-Pekarski proizvodi kao što su pite i peciva nijesu dobar izbor. Moja preporuka je da to ipak budu domaći proizvodi kao što su palačinke, domaća proja, mekike, krofne... Ono što sami napravimo nije isto kao kada kupimo u pekari, jer vodimo računa o kvalitetu sastojaka i trudimo se da oni budu domaćeg porijekla; samim tim, nutritivna vrijednost kupljenih pekarskih proizvoda i onih napravljenih u kućnoj radinosti nije ista. Dobra alternativa kupovnim pekarskim proizvodima su domaći pekarski proizvodi - kiflice, krofne, proja, slani ili slatki štapići. Važno je da izbor sastojaka bude kvalitetan, o čemu vodimo računa kada sami pripremamo obroke.

Djeca vole da jedu pice i hamburgere sa kioska za ručak, posebno tokom ljeta kada su na raspustu ili na odmoru sa roditeljima. Koliko ova vrsta obroka loše utiče na razvoj i probavu kod najmlađih, i koja bi bila zdrava alternativa?

-Kupovina hrane za djecu na kioscima, pogotovo u toku ljetnjih mjeseci, nije pametan izbor. Ako je to jednom u toku ljetnjeg odmora može se „progledati kroz prste”, ali je velika greška ako to postane svakodnevni izbor. Naime, takva ishrana utiče na peristaltiku crijeva, a postoji i rizik od trovanja koje se često javlja u ljetnjim mjesecima. Zato je preporuka da prvo jelo u okviru ručka bude supa ili čorba, a onda svježe i termički obrađeno povrće, kao i meso.

Slatkiši i nezdrave grickalice poput smokija, čipsa i štapića su „bolna tačka” svakog djeteta. Kako mališanima ograničiti unos „praznih kalorija” i šta im ponuditi umjesto industrijskih slatkiša?

- „Sokići koji pršte”, kako djeca opisuju gazirane sokove, kao i grickalice, jesu prazne kalorije. Ne možemo im uskratiti da povremeno popiju gazirani sok ili pojedu industrijske slatkiše, jer sve i da to ne kupujemo biće im posluženo na nekom rođendanu. Ali ono što možemo da uradimo jeste da u kući na stolu imamo zdravo jezgrasto voće i suvo voće koje će djeca grickati umjesto industrijskih grickalica punih soli, šećera i aditiva. Ne treba „bježati” ni od domaćih kolača, ali u umjerenim količinama. Tako ćemo djecu na neposredan način naučiti da konzumiraju zdrave alternative.

Gazirani napici i sokovi iz tetrapaka mališanima su najdraže piće. Kako ih naučiti da zavole vodu i prirodne sokove?

- Sokove iz tetrapaka ponekad možemo davati djeci, ali bi, naravno, prethodno trebalo dobro da proučimo deklaraciju i povedemo računa da djeca piju samo one sokove koji su 100 posto napravljeni od voća. Ljetnji period bi trebalo iskoristiti za branje borovnica, malina i kupina i odložiti ih u zamrzivač, pa od njih praviti domaće sokove tokom cijele godine. Limun i pomorandža su dostupni tokom čitave godine, a sokovi od njih su veoma ukusni i zdravi. Moj savjet roditeljima je da budu uporni i da djeci često nude vodu. Kada je riječ o čajevima, ne pretjerujte – voda je najbolje piće i za djecu i za odrasle.

Šta bi trebalo da se nađe na meniju kao užina školaraca koji se ne bave sportom, a što će im obezbijediti dovoljnu količinu energije dok su na nastavi?

-Užina je veoma važan obrok, a ne smijemo zaboraviti da je u većini slučajeva ona ujedno i doručak, pogotovo kad djeca idu u prijepodnevnu smjenu. Zdrav sendvič je uvijek dobar izbor, ali sendvič napravljen kod kuće, a ne onaj kupljen u pekari ili kiosku. Uz sezonsku voćku i flašicu vode dijete će imati dobro izbalansiran obrok koji će mu obezbijediti energiju za školske aktivnosti.

S.M.

---